Upravni sud, kao samostalan republički sud, osnovan je 1. srpnja 1977. godine. Do tada je sudska kontrola zakonitosti konačnih pojedinačnih upravnih akata bila osigurana u okviru upravnog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Svakako važno je napomenuti da na području Republike Hrvatske postoji dugogodišnja tradicija upravnog sudovanja. Prvi počeci upravnog sudovanja u Republici Hrvatskoj sežu u drugu polovicu 19. stoljeća.

ORGANIZACIJA RADA SUDA

Upravni sud Republike Hrvatske ima tri odjela:
1. Mirovinsko-invalidsko-zdravstveni odjel,
2. Financijsko i radno-pravni odjel i
3. Imovinsko-pravni odjel,

te dvije službe i to:
1. Služba evidencije praćenja i proučavanja sudske prakse i
2. Služba kurencije.

ODJELI
Mirovinsko-imovinsko-zdravstveni odjel rješava predmete iz područja: mirovinskog i zdravstvenog, prava hrvatskih branitelja, prava socijalne zaštite i azila. Financijsko i radno pravni odjel rješava predmete iz područja: financijskog i radnog, prava pretvorbe, privatizacije, javne nabave i tržišnog natjecanja. Imovinsko-pravni odjel rješava predmete iz područja: imovinskog, stambenog, graditeljskog, komunalnog prava i prava intelektualnog vlasništva, pristupa informacijama i opće uprave. Odjelom rukovodi predsjednik odjela koji ima svoga zamjenika. Svaki odjel sastoji se od tri do četiri vijeća, ovisno o broju predmeta iz područja koja obuhvaća pojedini odjel. Tako trenutno mirovinsko-invalidsko-zdravstveni odjel broji četiri vijeća a u ostala dva odjela po tri vijeća. U svakom vijeću rade tri suca. Vijećem rukovodi sudac koji je predsjednik vijeća, a ostala dva suca su članovi tog vijeća. Osim sudaca u radu vijeća sudjeluju dva do tri sudska savjetnika odnosno viša sudska savjetnika. Trenutno u radu vijeća sudjeluje ukupno 32 suca, 11 viših sudskih savjetnika i 18 sudskih savjetnika. Sjednice vijeća održavaju se jednom tjedno srijedom ili četvrtkom.

SLUŽBA EVIDENCIJE PRAĆENJA I PROUČAVANJA SUDSKE PRAKSE
U Upravnom sudu Republike Hrvatske ustrojena je služba za poslove praćenja i proučavanja sudske prakse. Služba je organizirana na način da rečene poslove obavljaju, za svaki odjel, viši sudski savjetnici raspoređeni u Službu evidencije, te predsjednici odjela. Sporna pitanja u pojedinim predmetima rješavaju se na sastancima evidencije po odjelima. Na sastanku evidencije odjela sudjeluje predsjednik odjela, zamjenik predsjednika odjela i viši sudski savjetnik. Sporni pravna pitanja koja se ne mogu riješiti na sastanku evidencije u odjelu, rješavaju se na sjednici svih sudaca tog odjela, koja se održava jednom mjesečno. Na sjednici svih sudaca odjela sudjeluju i savjetnici iz tog odjela. Za sjednicu odjela pripremaju se pisani referati . Sudske odluke koje donose suci u odjelima evidentira, indeksira i šalje na objavu putem interneta jedan od viših sudskih savjetnika u evidenciji. Predsjednici odjela i viši savjetnici u Službi evidencije odabiru rješidbe i izrađuju sentence za bazu sudske prakse u tiskanoj publikaciji.

Sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih upravnih akata ustavna je kategorija, jer je upravo takova zaštita predviđena odredbom članka 19. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske. Naime, sud u upravnom sporu radi osiguravanja sudske zaštite prava građana i pravnih osoba, te radi osiguravanja zakonitosti rada tijela državne uprave i tijela s javnim ovlastima prvenstveno kontrolira zakonitost pojedinačnih upravnih akata. Prema tome temeljna je zadaća Upravnog suda Republike Hrvatske ocjena zakonitosti konačnih pojedinačnih upravnih akata, a što svakako ne isključuje i odlučivanje toga suda u sporu pune jurisdikcije. No, valja napomenuti da odlučivanje u sporu pune jurisdikcije ovisi o stanju spisa, pa sudska vijeća takove odluke donose kada je u upravnom postupku činjenično stanje pravilno i u potpunosti utvrđeno. Uz to sud odlučuje i u predmetima podnesenih zahtjeva za zaštitu Ustavom zajamčenog prava i slobode čovjeka i građanina.

Presude Upravnog suda Republike Hrvatske obvezuju tijela državne uprave i tijela s javnim ovlastima. Nadležno je tijelo vezano pravnim shvaćanjem suda i primjedbama suda u svezi s postupkom. U primjeni propisa sud izražava pravna shvaćanja, a što je posebno važno u slučaju nedostatnosti zakona, nejasnosti zakona ili čak neusuglašenosti više zakona. Pravna shvaćanja i nalog suda u kom pravcu valja provesti postupak obvezuju tijela državne uprave i tijela s javnim ovlastima, pa su ona stoga dužna postupiti u skladu s presudama suda kojima su tužbe tužitelja uvažene i osporeni akti tih tijela poništeni. Radi toga je neobično važna dostupnost sudske prakse, koja u tom slučaju djeluje prevenirajuće.

Ovaj Sud je već u samom početku rada uočio važnost dostupnosti sudske prakse, pa je 1978. godine izdana prva zbirka pravnih shvaćanja Upravnoga suda. Od tada kontinuirano Sud izdaje godišnje zbirke sudske prakse. 1987. godine je izdana zbirka desetgodišnje prakse suda, 2002. godine Zbornik odluka 1997-2002, a tridesetgodišnjica osnivanja suda obilježena je izdavanjem Zbornika odluka 1977-2007.