REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

 
Poslovni broj: UsII-337/18-7

 

 

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Lidije Vukičević predsjednice vijeća, mr. sc. Inge Vezmar Barlek i Marine Kosović Marković, članica vijeća, te sudske savjetnice Branke Cvitanović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja H. Š. iz Z., , protiv tuženika Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, Z., radi prava na pristup informacijama, na sjednici vijeća održanoj 4.listopada 2018.

 

p r e s u d i o   j e

                       

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-008-07/18-01/377, URBROJ: 401-01/04-18-4 od 18.srpnja 2018.

 

Obrazloženje

 

            Osporenim rješenjem odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Šibeniku broj: PPI-DO-8/2018 od 24.ožujka  2018. kojim je odbijen njegov zahtjev za pristup informacijama kojim je ponovio istovjetan zahtjev o kojem je ranije riješeno pod brojem PPI-DO-58/2017 od 7. ožujka 2018. godine tako da je odbijen zahtjev. .Zahtjevom je tražena informacija o mjesečnom izvješću za prosinac 2017. Te siječanj 2018 godine koje je tijelo javne vlasti dostavilo višem državnom odvjetništvu. I u ovom slučaju je odbijen, jer je zatražena informacija  klasificirana stupnjem tajnosti.

             Protiv navedenog rješenja tužitelj je podnio tužbu u mojoj smatra da su počinjene bitne povrede upravnog postupka iz članaka 30., 51. i 52. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine broj 47/09., dalje: ZUP). To iz razloga što ni prvostupanjsko ni drugostupanjsko tijelo nisu upoznali tužitelja sa sadržajem Upute o mjesečnom praćenju rada i izvješćivanju O-6/10 od 15.prosinca 2010.godine.. Također nije upoznat da je imenovana radna skupina za provedbu testa razmjernosti i javnog interesa. Smatra da je kao podnositelj zahtjeva imao pravo sudjelovati u ispitnom postupku. Ukazuje na nerazumljivost obrazloženja osporenog rješenja tuženika koji navodi „analizu sadržaja u medijima“, jer je nejasno analiza kojih sadržaja, u kojim medijima je provedena i primjenom kojih dokaznih postupaka, čime je počinjena bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. ZUP-a. Suprotno obrazloženju rješenja tuženika upućuje na linkove različitih mrežnih stranica. Navodi odredbe članka 36. stavka 3. točke 7. i 8. i članka 36. stavka 4. Zakona o državnom odvjetništvu (Narodne novine, broj 76/09., 153/09., 116/10., 145/10., 57/11., 130/11., 72/13., 148/13., 33/15. i 82/15.), članka 66. Poslovnika državnog odvjetništva (Narodne novine, broj 5/14. i 123/15.). Smatra nerazumljivim i paušalnim obrazloženje rješenja u kojem Povjerenik navodi da  predmetna informacija ne daje potpunu sliku i informaciju o radu pojedinog državnog odvjetništva , dok bi se istovremeno omogućavanjem pristupa informaciji stvorila mogućnost da ista bude korištena u nedozvoljene svrhe npr. pritisak na državno odvjetništvo. Jer se tijela ne mogu i ne smiju upuštati u razloge radi kojih je postavljen zahtjev za pristup informacijama kako je određeno čl. 18.stavkom 4. ZPPI-ja.  Smatra nerazumljivim i    pozivanje na odluku Visokog upravnog suda RH poslovni broj: UsII-49/14-6 od 05.studenog 2014.godine. Ističe kako je bez posebnog obrazloženja i navođenja razloga dobio te podatke za Općinski sud u Šibeniku iz e-spisa, za sve pravosudne dužnosnike o broju riješenih predmeta po vrsti predmeta tijekom 2016. godine. Predlaže Sudu da djelomično poništi rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te mu omogući pristup traženim informacijama.

            Tuženik u odgovoru na tužbu u svemu ostaje kod osporenog rješenja iz razloga navedenih u obrazloženju tog rješenja . Smatra da nisu počinjene povrede upravnog postupka iz članaka 30., 51. i 52. ZUP-a te, da se u ovom slučaju ne provodi ispitni postupak, pa sudjelovanje stranke u postupku nije bilo potrebno. Točnim navodi da u obrazloženju rješenja nisu navedeni sadržaji u medijima, jer tuženik takve sadržaje iz kojih bi proizlazio javni interes, osim onih koji su vezani za tužiteljevo traženje nije našao. Navodi da se radi o klasificiranim podacima objavljivanjem kojih bi bio ozbiljno povrijeđen interes radi kojeg su zatraženi podaci. Tuženik nema ovlasti vršiti deklasifikaciju podataka, jer samo vlasnik podataka odlučuje o potpunoj ili djelomičnoj deklasifikaciji zatražene informacije, što izraženo u presudi poslovni broj UsII-49/14 od 5. studenoga 2014..

Predlaže Sudu da odbije tužbeni zahtjev.

            U očitovanju na navode odgovora na tužbu tužitelj ističe da je tuženik povrijedio odredbu članka 25. stavka 4. ZPPI -a.

            Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja (članka 55. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima, Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14. i 29/17., dalje: ZUS) Sud tužbeni zahtjev ocjenjuje neosnovanim.

            U konkretnom slučaju zahtjev za pravo na pristup informacijama (klasificiranim podacima) odbijen je pozivom na odredbu članka 15. stavka 2. točke 1. ZPPI-a nakon provedenog testa razmjernosti i javnog interesa te nakon pribavljenog mišljenja UVNS-a.

            Odredbom članka 15. stavka 2. točke 1. ZPPI-a propisano je da tijela javne vlasti mogu ograničiti pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.

            U konkretnom slučaju tuženik i prvostupanjsko tijelo su utvrdili da su tražene informacije klasificirane stupnjem tajnosti „ograničeno“ sukladno članku 66.Poslovnika državnog odvjetništva. Prvostupanjsko tijelo je kao vlasnik klasificirane informacije pribavilo mišljenje UNVS-a i provelo test razmjernosti i javnog interesa već u ranijem identičnom zahtjevu,te ocijenilo da i dalje postoje razlozi zbog kojih je zatražena informacija klasificirana stupnjem tajnosti, što je i obrazložilo, a što je i prema ocjeni ovog Suda u skladu s člankom 16. stavkom 1. ZPPI-a.

            Slijedi kako je upravni postupak u potpunosti proveden sukladno mjerodavnim zakonskim odredbama, a uz činjenicu da je prvostupanjsko tijelo zatražilo i dobilo mišljenje UVNS-a, koje prileži spisu tuženika i u koje je prema obrazloženju pobijanog rješenja tuženik izvršio uvid, prema ocjeni Suda nije povrijeđena odredba članka 25. stavak 4. ZPPI-a.

            Neosnovani su tužbeni prigovori o povredi pravila upravnog postupka. S tim u vezi Sud ističe kako ne postoje bitne povrede upravnog postupka, nego do nezakonitosti pobijane pojedinačne odluke mogu dovesti samo one povrede koje su bile od utjecaja na rješavanje upravne stvari, što proizlazi iz odredbe članka 57. stavka 2. ZUS-a. Takvih povreda u konkretnom slučaju Sud ne nalazi, posebice iz razloga što je tužitelj sa svim relevantnim dokumentima na koje ukazuje u tužbi, upoznat kroz obrazloženja prvostupanjske i drugostupanjske odluke.

             Slijedom izloženog, Sud je na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a tužbeni zahtjev kao neosnovan odbio.

 

U Zagrebu 4. listopada 2018.

 

Predsjednica vijeća

                                                                                                                    Lidija Vukičević, v.r.