REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

 
Poslovni broj: UsII-271/17-13

 

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Senke Orlić-Zaninović, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i  Mirjane Čačić, članica vijeća, te više sudske savjetnice Marine Zagorec, zapisničarke u upravnom sporu tužitelja H. Š. iz Z., protiv tuženika Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, Z., radi  prava na pristup informacijama, na sjednici vijeća održanoj 15. ožujka 2018.

 

p r e s u d i o    j e

 

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Povjerenika za informiranje Republike  Hrvatske, KLASA: UP/II-008-07/17-01/512, URBROJ: 401-01/04-17-3 od  15. rujna 2017. godine

 

Obrazloženje

 

             Tužitelj je dana 7. rujna 2017. godine podnio tužbu ovom Sudu tužbu radi propuštanja Povjerenika za informiranje da odluči o pravodobno podnesenoj žalbi protiv rješenja  Općinskog državnog odvjetništva u Sisku, broj PPI-DO-7/2017 od 9. lipnja 2017., kojim rješenjem je odbijen njegov zahtjev za pristupom informacija. Tuženik je u tijeku tog spora donio ovdje osporeno rješenje, čime su se ostvarili uvjeti za obustavu upravnog spora te je o obustavi ovaj Sud donio rješenje poslovni broj: UsII-239/17-6 od 19. listopada 2017.

            Rješenje tuženika kojim je odbijena žalba tužitelja protiv odbijajućeg rješenja  Općinskog državnog odvjetništva u Sisku, tužitelj je osporio podneskom od 12.listopada 2017., u povodu kojeg je osnovan rubricirani spis predmeta.

            Tužitelj ovo rješenje tuženika osporava iz svih zakonskih razloga smatrajući da rješenje nije valjano obrazloženo, da činjenično stanje nije utvrđeno i da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Ovo stoga, što sustav praćenja predmeta CTS, po mišljenju tužitelja omogućava ekstrahiranje traženih informacija. Poziva se na presudu  Europskog suda C-491/15 od 11. siječnja 2017. prema kojoj se informacije koje su sadržane u elektroničkim bazama mogu presložiti, povezati i predstaviti na različite načine s obzirom na svoju strukturu i u granicama svojeg programiranja.

            Tužitelj ističe da CTS sustav sadrži podatke i module  koji omogućuju da se primjenom postojećih alata za pretraživanje izradi dokument pa se takva izrada ne može smatrati stvaranjem nove informacije. Predlaže sa Sud provede dokaz vještačenjem CTS sustava i potom poništi osporeno rješenje.

            U svojem odgovoru na tužbu tuženik ustraje u tvrdnji da se odgovori na postavljena pitanja tužitelja ne mogu dati na osnovu pretraživanja postojećih očevidnika, jer kao informacije ne postoje u sustavu praćenja spisa i rada Državnih odvjetnika, stoga tužitelj traži stvaranje nove informacije, na što sukladno zakonu nema pravo. Predlaže tužbu odbiti.

            Općinsko državno odvjetništvo tvrdi da tužitelj ne traži raspoloživu informaciju već onu koja tek treba nastati i iziskuje dodatan angažman djelatnika državnog odvjetništva.

            Tužba nije osnovana.

            Obzirom da se relevantni tužbeni navodi, jednako kao i navodi odgovora na tužbu, odnose na pravilnost primjene zakona na već utvrđene činjenice, Sud je ocijenio nepotrebnim provođenje rasprave i izvođenje dokaza u ovom predmetu.

            Na temelju dokumentacije spisa predmeta sadržaja tužbe i odgovora na tužbu, Sud je utvrdio da je odluka tuženika valjano obrazložena i utemeljena na pravilnoj primjeni članka 24. stavka 4. ZOPPI-a, a procesne povrede na koje ukazuje tužitelj nisu počinjene.  

            Prema odredbi članka 5. stavka 1. točka 3. ZPPI-a informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra neovisno o načinu na koji je prikazan (napisan, nacrtan, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis) koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

             Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tužitelj od tijela javne vlasti,  Općinskog državnog odvjetništva u Sisku,  zatražio da mu se dostave  slijedeće informacije: koliko je to tijelo javne vlasti zaprimilo pritužbi/zahtjeva o davanju obavijesti o poduzetim radnjama povodom kaznene prijave ili dojave o počinjenom kaznenom djelu, koliko je puta viši državni odvjetnik naložio nižem državnom odvjetniku da podnositelju pritužbe dostavi zatraženu obavijest o poduzetim radnjama, koliko je puta viši državni odvjetnik naložio nižem državnom odvjetniku da u primjerenom roku poduzme radnje koje je trebalo poduzeti u razdoblju od 1. veljače do 31. svibnja 2017.

            Osporenim rješenjem odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Općinskog državnog odvjetništva u  Sisku broj PPI-DO-7/2017  od 9. lipnja 2017. godine, kojim je odbijen zahtjev za pristup informacijama temeljem odredbe članka 23. stavka 5. točke 4. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine", broj 25/13., 85/15. – dalje: ZPPI). Žalba je odbijena,  jer je u postupku povodom žalbe, utvrđeno da državna odvjetništva ne vode informacije na način kako to tužitelj traži pa je ocijenjeno da se ne radi o informaciji kakvu ima u vidu odredba članka 5. stavak 1. točka 3. ZPPI-a. 

            I po ocjeni ovoga Suda pravilno je zaključio tuženik kao i prvostupanjsko javnopravno tijelo da se radi o zahtjevu za izradom analize postupanja i donošenja odluka državnog odvjetništva u određenom razdoblju koji se sukladno naprijed navedenoj odredbi Zakona ne može smatrati informacijom. Naime, za predmetnu upravnu stvar je bilo odlučno utvrditi da li zatražena informacija kao takva postoji, jer tijelo javne vlasti nema obvezu grupirati podatke prema vrsti ili nekom drugom kriteriju te nije dužno poduzimati radnje prikupljanja podataka radi stvaranja nove informacije koju već ne posjeduje, već je dužno omogućiti pristup gotovoj i postojećoj informaciji.

            U odnosu na pozivanje tužitelja na presudu Europskog suda broj C-491/15 od 11. siječnja 2017., valja ukazati da se upravo iz te presude jasno razabire da se informacije  pohranjene u elektroničkoj bazi podataka mogu presložiti, povezati i predstaviti na različite načine samo ako je to  moguće s obzirom na strukturu informacije i u granicama postojećeg programa.

            CTS sustav (Sustav za praćenje predmeta) je sustav u kojem se elektronički vode upisnici sukladno članku 229. stavku 1. Poslovnika državnog odvjetništva i sadrže podatke koje taj poslovnik propisuje. Tuženik je u obrazloženju osporenog rješenje iscrpno obrazložio zakonske obveze državnog odvjetništva u pogledu vođenja propisanih podataka pa Sud tužitelja,  a radi nepotrebnog ponavljanja, upućuje na stranicu 2. i 3. obrazloženja osporenog rješenja, koje u cijelosti prihvaća.

            Naime, tuženik je, u postupku povodom identičnog zahtjeva tužitelja uperenog prema  Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu za drugi vremenski period, proveo dokazni postupak u kojem je utvrđeno da sučelje elektroničkih upisnika sadrži predefinirane izvještajne funkcionalnosti pa bi obrada traženih podataka, ako i postoje, zahtijevala izradu novog predefiniranog sučelja, dakle izradu novog pretraživača, angažiranje sredstava i ljudi i u konačnosti izradu nove informacije.

            Slijedom navedenog pravilno je tuženik, ocijenio zakonitim rješenje kojim je odbijen zahtjev tužitelja sukladno odredbi članka 23. stavka 5. točke 4. ZPPI-a prema kojoj će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona, o čemu se u konkretnom slučaju radi, jer tužitelj u suštini traži od državnog odvjetništva obradu određenih podataka, a ne informaciju koja kao takva postoji.

            Suprotno navodima tužitelja osporeno rješenje obrazloženo je sukladno odredbi članka 98. stavka 5. ZUP-a i navedeni su potpuni i valjani razlozi koji upućuju na osnovanost odluke tuženika, a procesne povrede nisu učinjene.

            Trebalo je stoga temeljem odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci.

 

U Zagrebu, 15. ožujka 2018.

                                                                                                                 

Predsjednica vijeća

   Senka Orlić-Zaninović, v.r.