REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

 
Poslovni broj: UsII-235/17-8

 

 

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ljiljane Karlovčan-Đurović, predsjednice vijeća, Lidije Rostaš-Beroš i Sanje Štefan, članica vijeća, te sudske savjetnice Franciske Dominković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja H. Š. iz Z., protiv tuženika Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, Z., radi prava na pristup informacijama, na sjednici vijeća održanoj 9. studenoga 2017.

 

p r e s u d i o   j e

 

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, klasa: UP/II-008-07/17-01/464, urbroj: 401-01/04-17-3 od 15. rujna 2017.

 

Obrazloženje

 

Tužitelj je dana 4. rujna 2017. godine podnio tužbu radi nedonošenja rješenja o žalbi protiv Povjerenika za pristup informacijama. Naime, tužitelj je podnio žalbu protiv rješenja broj: PPI-DO-7/2017 od 7. lipnja 2017. godine donesenog od strane Općinskog državnog odvjetništvu u Zlataru. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da je donio rješenje o žalbi tužitelja dana 15. rujna 2017., te je predložio da sud obustavi postupak zbog šutnje uprave drugostupanjskog tijela odnosno da odbije tužitelja sa njegovim tužbenom zahtjevom. Protiv navedenog rješenja od 15. rujna 2017. tužitelj je proširio tužbu u kojoj je naveo da je tuženik i zainteresirana osoba Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru nepotpuno utvrdilo činjenično stanje te počinilo bitnu povredu upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" 47/09.), jer nema navoda koristi li tijelo javne vlasti CTS sustav, a niti o tome ima ikakvih obrazloženja. Predlaže da tužitelj dostavi tuženiku odgovor i zainteresiranoj osobi navedeni podnesak kojim proširuje tužbu te održi ročište radi utvrđivanja odlučnih činjenica koje nisu utvrđene tijekom postupka radi ostvarivanja prava na pristup informacijama, upravni postupak radi korištenje CTS sustava (sustav za praćenje predmeta). Predlaže da se poništi rješenje Povjerenika za informiranje, te rješenje Općinskog državnog odvjetništva u Zlataru i predmet vrati na Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru na ponovno odlučivanje.

Tuženik u odgovoru na tužbu ističe u odnosu na pozivanje tužitelja na predmet Europskog suda C-4 91/15 od 11. siječnja 2017. godine, te pozivanje na module informacijskog sustava, da iz stranice 3 osporenog rješenja proizlazi da je prilikom uvida u način vođenja podataka koji su predmet postupka za potrebe postupka koji se vodio pod klasom: UP/II-008-07/17-01/316 utvrđeno da sučelja elektroničkih upisnika Državnog odvjetništva sadrže predefinirane izvještajne funkcionalnosti te da bi za izlučivanje podataka koje žalitelj traži zahtijevalo izradu novog predifeniranog sučelja. Dakle, iz navedenog se može zaključiti da u postojećem sustavu nije moguće korištenjem postojećih alata izraditi traženi dokument, a kako to proizlazi iz citirana presude Europskog suda. Također se u odgovoru ističe da iz dokumentacije za nadmetanje Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije evidencijski broj nabave: 2012-01-23-0101 ne proizlazi da se u šifraniku za vrste podnesaka definiraju i dokumenti koji su predmet zahtjeva tužitelja. Ističe da niti iz modula 2 (pretraživanje predmeta) ne proizlazi da je moguća napredna pretraga po parametru koji je predmet zahtjeva tužitelja. Osim toga ukazuje na praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u presudi UsII-145/17 od 17. kolovoza 2017. u  predmetu koji se dijelom vodio po identičnom zahtjevu žalitelja za drugi vremenski period protiv Općinskog državnog odvjetništva u Šibeniku, a iz koje proizlazi da ono što tužitelj traži nije informacija u smislu odredbe članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama, jer se u suštini od Državnog odvjetništva traži obrada određenih podataka, a ne informacija koja kao takva postoji. Predlaže da se tužba tužitelja odbije i potvrdi osporeno rješenje.

Tužbeni zahtjev nije osnovana.

Prema odredbi članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" 25/13. i 85/15.-dalje: ZPPI) informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra neovisno o načinu na koji je prikazan (napisan, nacrtan, tiskani, snimljeni, magnetski, optički, elektronički ili neki drugi zapis) koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe a na što je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom i radom tijela javne vlasti.

Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tužitelj od tijela javne vlasti zatražio da mu se za razdoblje od 1. veljače do 31. svibnja 2017. godine dostave informacije koliko je tijelo javne vlasti zaprimilo pritužbi kroz zahtjev o davanju obavijesti o poduzetim radnjama povodom kaznene prijave ili dojave o počinjenom kaznenom djelu, koliko je puta viši državni odvjetnik naložio nižem državnom odvjetniku da podnositelju pritužbe dostavi zatraženu obavijest o poduzetim radnjama, koliko je puta viši državni odvjetnik naložio nižem državnom odvjetniku da u primjerenom roku poduzme radnje koje je trebalo poduzeti.

I prema ocjeni ovoga Suda pravilno je zaključio tuženik kao i prvostupanjsko javnopravno tijelo da se radi o zahtjevu za izradom analize postupanja i donošenja odluke državnog odvjetništva, a da zakonom nije propisana obveza državnog odvjetništva da za potrebe trećih osoba izrađuje analize vlastitih postupanja.

Naime, za predmetnu upravnu stvar je bilo odlučno utvrditi da li zatražena informacija kao takva postoji, jer tijelo javne vlasti nema obvezu grupirati podatke prema vrsti ili nekom drugom kriteriju te nije dužno poduzimati radnje prikupljanja podataka radi stvaranja nove informacije koju već ne posjeduje, već je dužno omogućiti pristup već gotovoj i postojećoj informaciji.

Slijedom navedenog pravilno je odbijen zahtjev tužitelja sukladno odredbi članka 23. stavka 5. točke 4. ZPPPI-a prema kojoj će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovog Zakona o čemu s u konkretnom slučaju radi.

Neosnovan je prigovor tužitelja da je tuženik učinio povrede pravila općeg postupovnog Zakona, ZUP-a. Ovo iz razloga jer je tuženik ocjenjivao zakonitost rješenja tijela prvog stupnja, te nakon razmatanja zahtjeva tužitelja i provedenog prvostupanjskog postupka citirajući mjerodavne propise pravilno ocijenio da je postupak proveden sukladno propisima citiranim u obrazloženju osporenog rješenja, te dao valjane razloge koje prihvaća i ovaj Sud prema kojem ono što tužitelj traži nije informacija kakvu ima u vidu naprijed navedena odredba članka 5. stavka 1. točke 3. ZPPPI-a jer tužitelj u biti traži od Državnog odvjetništva obradu određenih podataka a ne informaciju koja kao takva postoji.

Slijedom navedenog nije došlo do povrede odredaba Zakona o općem upravnom postupku na koje se tužitelj poziva.

Kako je u konkretnom slučaju sporna samo primjena prava to je Sud riješio spor bez rasprave.

Trebalo je stoga temeljem članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17.-dalje: ZUS) riješiti kao u izreci presude.

 

U Zagrebu 9. studenoga 2017.

 

                                                                                                                   Predsjednica vijeća

Ljiljana Karlovčan-Đurović, v.r.