REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

 
Poslovni broj: UsII-234/17-6

 

 

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

            Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr. sc. Mirjane Juričić, predsjednice vijeća, Borisa Markovića i Blanše Turić, članova vijeća, te više sudske savjetnice Jadranke Jelić, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja H. Š. iz Z., protiv tuženika Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, Z., radi nedonošenja rješenja, na sjednici vijeća održanoj 22. studenog 2017.

 

p r e s u d i o   j e

 

Tužbeni zahtjev se odbija.

 

Obrazloženje

 

Tužitelj je ovom Sudu podnio tužbu zbog šutnje jer tuženik nije u zakonskom roku odlučio o njegovoj žalbi podnesenoj 17. lipnja 2017. godine protiv rješenja Županijskog državnog odvjetništva u Zadru, broj: PPI-DO-19/17 od 15. lipnja 2017., kojim je odbijen njegov zahtjev za pristup informacijama. Kako je nakon podnošenja tužbe doneseno rješenje i žalba je odbijena to je tužitelj proširio tužbu i na novi akt.

U tužbi navodi u bitnom da činjenično stanje u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja nije pravilno i u potpunosti utvrđeno te da je počinjena i bitna povreda upravnog postupka iz članka 98. stavka 5. Zakona o općem upravnom postupku jer nema navoda koristi li tijelo javne vlasti CTS sustav, a niti o tome ima ikakvih obrazloženja.

Obrazlaže stav suda Europske unije izražen u predmetu C-491/15 od 11. siječnja 2017., te navodi što sve obuhvaća sustav za praćenje predmeta (CTS), radi čega smatra da je i materijalno pravo pogrešno primijenjeno.

Predlaže stoga Sudu da poništi osporeno i prvostupanjsko rješenje i predmet vrati Županijskom državno odvjetništvu u Zadru na ponovno odlučivanje.

Tuženik predlaže Sudu da odbije tužbu.

Tužba nije osnovana.

Prema odredbi članka 5. stavka 1. točke 3. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" 25/13. i 85/15. – dalje: ZPPI) informacija je svaki podatak koji posjeduje tijelo javne vlasti u obliku dokumenta, zapisa, dosjea, registra neovisno o načinu na koji je prikazan (napisani, nacrtani, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili neki drugi zapis), koji je tijelo izradilo samo ili u suradnji s drugim tijelima ili dobilo od druge osobe, a nastao je u okviru djelokruga ili u vezi s organizacijom ili radom tijela javne vlasti.

Iz podataka spisa predmeta dostavljenog Sudu proizlazi da je tužitelj od tijela javne vlasti zatražio da mu se za razdoblje od 1. veljače do 31. svibnja 2017. dostave sljedeće informacije: koliko je tijelo javne vlasti zaprimilo pritužbi/zahtjeva o davanju obavijesti o poduzetim radnjama povodom kaznene prijave ili dojave o počinjenom kaznenom djelu, koliko je puta viši državni odvjetnik naložio nižem državnom odvjetniku da podnositelju pritužbe dostavi zatraženu obavijest o poduzetim radnjama, koliko je puta viši državni odvjetnik naložio nižem državnom odvjetniku da u primjerenom roku poduzme radnje koje je trebalo poduzeti.

I po ocjeni ovog Suda pravilno je zaključio tuženik, kao i prvostupanjsko javnopravno tijelo, da se radi o zahtjevu za izradom analize postupanja i donošenja odluka državnog odvjetništva u određenom razdoblju koji se sukladno naprijed navedenoj odredbi Zakona ne može smatrati informacijom. Naime, za predmetnu upravnu stvar je bilo odlučno utvrditi da li zatražena informacija kao takva postoji jer tijelo javne vlasti nema obvezu grupirati podatke prema vrsti ili nekom drugom kriteriju te nije dužno poduzimati radnje prikupljanja podataka radi stvaranja nove informacije koju već ne posjeduje već je dužno omogućiti pristup već gotovoj i postojećoj informaciji.  Slijedom navedenog pravilno je odbijen zahtjev tužitelja sukladno odredbi članka 23. stavka 5. točke 4. ZPPI prema kojoj će tijelo javne vlasti rješenjem odbiti zahtjev ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 5. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, o čemu se u konkretnom slučaju i radi.

Nadalje, neosnovana je tvrdnja tužitelja da bi tuženik počinio povrede pravila postupovnog zakona Zakona o općem upravnom postupku. Ovo iz razloga jer je tuženik ocjenjivao zakonitost rješenja tijela prvog stupnja te nakon razmatranja zahtjeva tužitelja i provedenog prvostupanjskog postupka, citirajući mjerodavne propise, pravilno ocijenio da je postupak proveden sukladno propisima citiranim u obrazloženju osporenog rješenja, te dao valjane razloge, koje prihvaća i ovaj Sud prema kojima ono što tužitelj traži nije informacija kakvu ima u vidu naprijed navedena odredba članka 5. stavka 1. točke 3. ZPPI, jer tužitelj u suštini traži od državnog odvjetništva obradu određenih podataka, a ne informaciju koja kao takva postoji.

Slijedom navedenog nije došlo do povrede odredba Zakona o općem upravnom postupku na koje se tužitelj poziva.

 

U Zagrebu 22. studenog 2017.

 

                                                                                                      Predsjednica vijeća:

                                                                                               mr. sc. Mirjana Juričić, v.r.