REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

 
Poslovni broj: UsII-194/18-6

 

 

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

            Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ljiljane Karlovčan-Đurović, predsjednice vijeća, Lidije Rostaš-Beroš i Borisa Markovića, članova vijeća, te višeg sudskog savjetnika Josipa Petkovića, zapisničara, u upravnom sporu tužitelja dr. sc. S. J. iz O., protiv tuženika Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske, Z., uz sudjelovanje zainteresirane osobe P. fakulteta Sveučilišta u Z., radi prava na pristup informacijama, na sjednici vijeća održanoj 4. listopada 2018.  

 

p r e s u d i o  j e

 

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske klasa: UP/II-008-07/18-01/292, urbroj: 401-01/04-18-3 od 17. travnja 2018.

 

Obrazloženje

 

            Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja P. fakulteta Sveučilišta u Z., klasa: 008-01/18-14/58, urbroj: 251-55-18-2 od 1. ožujka 2018., kao neosnovana.

Navedenim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja za pristup informacijama kojim je tražio pristup podacima o uspjehu/ocjeni tijekom studija i broju pristupa ispitima studentice M. R. iz nastavnih predmeta trgovačko pravo, pravno društava, kazneno pravo i kazneno procesno pravo temeljem članka 23. stavka 5. točke 2., a u vezi s člankom 15. stavkom 2. točkom 4. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ 25/13. i 85/15. – dalje u tekstu: ZPPI).

            Protiv navedenog rješenja tužitelj je podnio tužbu u kojoj iznosi kronologiju predmeta. U bitnome navodi da je pobijano rješenje utemeljeno na pogrešnoj primjeni materijalnog prava. Ističe kako su temeljna pitanja da li su tražene informacije zaštićeni podatak i ako jesu da li se mogu učiniti dostupnim korisniku prava na pristup informacijama jer za to prevladava javni interes. Ističe kako je test razmjernosti i javnog interesa odlučan test za odlučivanje o zahtjevu tužitelja, a po testu se očitovao i Ustavni sud te je definirao pitanja za donošenje odluke. Nadalje navodi kako test razmjernosti i javnog interesa u konkretnom slučaju nije proveden, a da je test potrebno provesti vidljivo je iz brojnih rješenja samog tuženika između ostalog kada je naložilo Ministarstvu pravosuđa da u pogledu zamjenice ravnatelja USKOK-a dostavi podatke o diplomiranju i položenom pravosudnom ispitu, ali sada taj isti tuženik uskraćuje bez pravne i činjenične osnove dobivanje daljnjih informacija u pogledu iste osobe. Smatra da ako je mogao ostvariti dobivanje informacija o položenom fakultetu i pravosudnom ispitu tada s jednakom mjerom i pravom ostvaruje i pravo na informaciju u pogledu ispunjavanja drugih zakonskih pretpostavki da bi neka osoba mogla biti imenovana zamjenikom ravnatelja USKOK-a. Ističe da su ispit javni te nije razvidno zašto bi konačan uspjeh na ispitu bio tajan. Navodi da je Sveučilište u Z. propisalo javnost ispita, odnosno da je usmeni dio ispita javan. Navodi da nije razvidno kako se konačan uspjeh na ispitu proglašava zaštićenim osobnim podatkom i to samo na osnovi činjenice kako je uvidom u Internet tuženik spoznao da se pored uspjeha u pisanom dijelu ispita ne objavljuje konačni uspjeh. Predlaže da se tužbeni zahtjev uvaži.

Tuženik u odgovoru na tužbu ponavlja u cijelosti sve navode iz obrazloženja osporenog rješenja i predlaže da se tužba odbije.

Zainteresirana osoba nije podnijela odgovor na tužbu.

Sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17.-  dalje:  ZUS) odgovor na tužbu dostavljen je tužitelju na očitovanje.

Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja (članak 55. stavka 3. ZUS-a) sud je tužbeni zahtjev ocijenio neosnovanim.

Prije svega prema ocjeni ovog Suda pravno relevantne činjenice za primjenu mjerodavnih odredbi materijalnog prava su nesporne, a sporna je primjena materijalnog prava zbog čega je spor riješen bez rasprave na temelju odredbe članka 36. točka 4. ZUS-a.

Iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj dana 1. ožujka 2018. podnio zahtjev za pristup informacijama P. fakultetu Sveučilišta u Z. u kojem je tražio da mu se temeljem ZPPI-a omogući pristup podacima o uspjehu/ocjeni tijekom studija i broju pristupa ispitima studentici M. R. iz nastavnih predmeta trgovačko pravo, pravo društva, kazneno pravo i kazneno procesno pravo navodeći da su mu ti podaci potrebni u sudskom postupku K-US-43/15 Županijskog suda u Zagrebu.

P. fakultet Sveučilišta u Z. donio je rješenje kojim je odbio zahtjev za pristup informacijama temeljem članka 23. stavka 5. točke 2. u svezi članka 15. stavka 2. točke 4. ZPPI-a i to iz razloga što je tražena informacija zaštićena zakonom kojim se uređuju područje zaštite osobnih podataka,  jer prevladava potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes.

Člankom 15. stavkom 2. točkom 4. ZPPI-a propisano je da tijelo javne vlasti može ograničiti pristup informaciji ako je informacija zaštićena zakonom kojim se uređuju područja zaštite osobnih podataka. Zakonom o zaštiti osobnih podataka („Narodne novine“ 103/03., 118/06., 41/08., 130/11., 106/12.) uređuje se zaštita osobnih podataka o fizičkim osobama, te nadzor nad prikupljanjem, obradom i korištenjem osobnih podataka u Republici Hrvatskoj.

Člankom 16. stavkom 1. ZPPI-a propisano je da je tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu za pristup informaciji iz članka 15. stavka 2. točke između ostalog  i 4. ZPPI-a dužno prije donošenja odluke provesti test razmjernosti i javnog interesa.

Iz obrazloženja prvostupanjskog i osporenog rješenja proizlazi da je proveden test razmjernosti te je utvrđeno da bi otkrivanje osobnih podataka u konkretnom slučaju dovelo do povrede osobnih podataka neovlaštenim korištenjem od strane treće osobe u svrhu koja nije podudarna sa svrhom s kojom je tijelo javne vlasti prikupilo osobne podatke i moguće zloporabe tih podataka te prevlada potreba zaštite osobnih podataka u odnosu na javni interes. Dakle, test razmjernosti je proveden, te nije osnovan prigovor tužitelja da navedeni test nije proveden.

Tuženik je razmotrivši dokumentaciju spisa predmeta utvrdio da je prvostupanjsko tijelo pravilno zaključilo kako ne prevladava javni interes za omogućavanjem pristupa traženim informacijama.

Kako u konkretnom slučaju nije utvrđeno da prevladava javni interes za uvid u zatražene ocjene, a koje bi pretezao pred zaštitom osobnih podataka, prema ocjeni ovoga Suda osporenim rješenjem koje u cijelosti prihvaća i ovaj Sud nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

Isto tako valja istači da nisu osnovani tužbeni navodi o pogrešnom citiranju Zakona o pravu na pristup informacijama budući da su pravilno citirane odredbe važećeg Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ 25/13. i 85/15.).

Zbog svega navedenog Sud je tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a.

    

U Zagrebu 4. listopada 2018.

                                                                                               

      Predsjednica vijeća:

Ljiljana Karlovčan-Đurović, v.r.